ČILEANSKE VEVERICE-DEGU

Temperament  Po prirodi, degui se vrlo društvene i radoznale životinjice. Vole društvo, a obradovaće se svakoj novoj igrački koju mu date. Ponekad, kad je uplašen, sakrije se na bezbedno mesto ili se ukoči. Ali, uvek pobedi radoznaost, pa strah nestane. Veoma su aktivni tokom dana, non stop se igraju. Vole da se penju po granama i skaču visoko. Brzo se kreću i uspeju da se uvuku u jako malo rupu. Vole da kopaju, pa ako imaju priliku sakriće hranu u rupu koju su iskopali u drvetu ili pesku. U prorodnim uslovima degu zubićima i prednjim šapicama kopa jazbinu u koju voli da se uvlači ili tamo da krije hranu. Može da pokuša da iskopa vaš pod ili deo nameštaja, to je njegov prirodni instikt.Degui vole topla i mračna mesta, nemojte da se iznenadite ako vam se zavuče u rukav.Ukoliko nemaju društvo mogu postati depresivni, bez obzira na brigu i ljubav vlasnika. Najbolje je imati dva degua istog pola, a najbolje se slažu dve ženke, odnosno degui iz istog legla. Ukoliko imate više degua, u kavezu držite po jednog mužjaka jer je i u prirodi samo jedan mužjak vođa kolonije, inače može doći do tuče. Ukoliko dovodite drugog degua nakon što se prvi već odomaćio, upoznajte ih postupno. Pregradite kavez ili stavite kavez do kaveza da se upoznaju pre nego što počnu da žive zajedno. Pazite da ne zanemarujete prvog degua jer će postati ljubomoran na novog. Degui se dobro slažu s kunićima, činčilama i morskim prasićima, ali prvo im dajte vremena da se upoznaju na distanci. Degui ispuštaju razne zvuke i tako komuniciraju.Ova mala stvorenja nisu, kao većina glodara, noćne životinje. Spavaju noću, a aktivni su tokom većeg dela dana. Degu spava noću, ali ima veoma kratke cikluse spavanja – po 15 minuta. Najaktivniji su ujutru i kasnije uveče. Popodne malo odspavaju. Skoro sve što može da ponese iz prostorije hvatajući zubićima, naćiće se u njegovom kavezu. Najviše voli da skuplja parčiće kartona i papira koje sitni da bi napravio gnezdo. Veoma je zabavno gledati kako se trudi da ponese neki njemu interesantan predmet iako nailazi na prepreke, na primer stepenice. Degu ne odustaje lako, trudi se dok ne uspe u svojoj nameri.Degu sve glođe, to mu je važna navika jer je potrebno da mu zubi ostanu kratki i oštri. Zubi glodara stalno rastu, i ako se ne troše prerastu u vilici i životinja više ne može da otvori usta ni da jede.Obično su prijateljski raspoloženi i prema drugim deguima i prema ljudima. Ako mu pružite prst, može se desiti da vas gricne, ali to nije iz agresije već iz radoznalosti. Možete ga naučiti da to ne radi, tako što ćete ga tada nežno tapnuti po nosu. Ipak, zubi su mu veoma oštri i može da vas povredi ako niste pažljivi.Degu se brzo navikava na vlasnike i kavez. Ako ih redovno hranite rukom, oni će se brzo privići na vas i vaš miris. Ne voli mnogo da se uzima u ruke i nije ga lako uzeti jer je veoma brz. Imajte na umu da nikada neće postati pitom kao morsko prase, jer je previše živahan. Degu svakako nije životinjica pogodna za maženje.
Ishrana  Degui su biljojedi. Jedu gotovu mešanu, suvu hranu za degue i seno i svežu vodu. Jedu i kupovne pelate, voće i povrće (brokoli, crvena paprika...), a jednom do dva puta nedeljno, ponudite im i kukuruz. Seno treba da im je uvek na raspolaganju i veoma im je bitno zbog vlakana. Najbolje seno je livadsko, treba da bude braon boje, a ne zeleno.Odraslom deguu je dovoljno 10g čvrste hrane (pelata) dnevno, što zadovoljava njihove nutritivne potrebe, a da se ne goje. Ako im stalno nudite takvu hranu, oni će je kontantno jesti i izbegavaće seno, što nije dobro za njih.Nemojte im davati hranu za činčile i zečeve, jer ona sadrži sušeno voće što deguu nije dozvoljeno u ishrani. Kako su skloni dijabetesu, ne bi se smeli debljati, pa budite pažljivi sa poslasticama i s voćem koje ima dosta šećera (kruška, grožđe, orašasti plodovi, suvo voće). Dajte im i vitamine i mineralni kamen. U kavez im stavite i grane od voćaka kako bi na njima trošili zube. Ukoliko imate i druge glodare, pazite da degu ne jede njihovu hranu, jer bi za njega mogla da bude štetna.
Powered by WebExpress